Za uspješno suzbijanje muha bitne su preventivne mjere a one su
na svim prozorima i vratima postaviti prepreke za sprječavanje ulaza muha u objekt (mreže, trake, zračne zavjese i sl.)
redovito i pravilno uklanjanje svih vrsta otpadaka i smeća
postavljanje lovki s ljepljivim trakama ili mirisnim atraktantima
Korektivne kemijske metode suzbijanja možemo podijeliti u one
koje se vrše u zatvorenom i one koje se vrše na otvorenom prostoru s različitim vrstama insekticida i larvicida te različitim postupcima primjene (prskanje, zamagljivanje, premazivanje ili izlaganje mamaca.
Izbor insekticida, način aplikacije, broj potrebnih tretmana kao i mjere opreza u provođenju insekticidnih tretmana prepušta se ovlaštenoj DDD tvrtki, a sukladno preporuci proizvođača te dozvoli za promet i uporabu insekticida u području javnozdravstvene i komunalne higijene.
Dekontaminacija – sve tretirane radne površine nakon tretmana moraju se temeljito očistiti i oprati ali barem 12 sati nakon tretmana – inače se dovodi u pitanje učinak provedenih mjera. O tretiranim površinama potrebno je obavijestiti osoblje koje se brine o čistoći objekta te im dati jasne što i kako upute kako se ne bi prebrzo skinuo naneseni depozit insekticida.
Izvor: Zbornik predavanja
– DDD radionica, Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija u HACCP sustavu, 2004.
Sve vrste muha dobri su letači, izrazito su mobilne a vole se zadržavati u blizini mjesta gdje su povoljni uvjeti za odlaganje jajašaca (organski materijal u raspadu – kuhinjski otpaci, smeće, gnojnice…).
Muhe se hrane i zadržavaju na različitim organskim materijalima u raspadanju i na izmetu.
Mravi dolaze u različitim oblicima i veličinama ali kad vam se pojave u domu zapravo vas najmanje zanima o kojem se tipu mrava radi. Mravi su problem mnogima pa se ljudi domišljavaju različitim načinima kako ih se riješiti i vratiti ih u prirodu kamo pripadaju.
» PROČITAJ VIŠE...Ambrozija je jednogodišnja korovna, vrlo invazivna, uvezena biljka. Jedna biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji i više od 30 godina te izdržati smrzavanje. U Hrvatskoj je najrasprostranjenija u Slavoniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj i primorsko-goranskom području. Pelud ambrozije za vjetrovitog vremena rasprostire se i do 600 kilometara.
» PROČITAJ VIŠE...