Ambrozija je jednogodišnja korovna, vrlo invazivna, uvezena biljka. Jedna biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji i više od 30 godina te izdržati smrzavanje. U Hrvatskoj je najrasprostranjenija u Slavoniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj i primorsko-goranskom području. Pelud ambrozije za vjetrovitog vremena rasprostire se i do 600 kilometara.
Na području Slavonije i Baranje ambrozija niče polovicom travnja.
Najčešće raste na zapuštenim poljoprivrednim i građevinskim zemljištima, na poljima kukuruza, soje, suncokreta te uz putove i željezničke pruge.
Ambrozija proizvodi velike količine peludi (8 milijuna peludnih zrnaca tijekom 5 sati), koji je ujedno i jedan od najjačih prirodnih alergena.
Daljinska detekcija izvodi se različitim vrstama kamera, specijaliziranim filterima i drugom sofisticiranom opremom iz aviona, helikoptera i dronova, uz primjenu najnovijih znanja te specijaliziranih računalnih programa, među kojima su i programi Europske svemirske agencije – ESA, što omogućuje učinkovitiju postprodukciju i veliku preciznost u mapiranju.
Sustav daljinske detekcije ambrozije iz snimaka visoke rezolucije
načinjenih avionima, helikopterima i dronovima, nastao je na tragu istraživanja i iskustava stručnjaka u Kanadi, Francuskoj i Mađarskoj, a u jugoistočnoj Europi prvi su ga razvili i primijenili stručnjaci novosadske “Ciklonizacije”.
Detaljnije o metodi daljinske detekcije prostorne raspodjele ambrozije saznajte u priloženoj B R O Š U R I.
Kako bi korisnicima naših usluga pružili još kvalitetniju uslugu implementirali smo elektronički sustav praćenja i kontrole postavljenih lovki POS uređajem bilo da se radi o feromonskim, ljepljivim ili rodenticidnim lovkama!
O čemu je riječ?
Na svaku postavljenu lovku unesen je bar-kod koji u kombinaciji sa POS uređajem pri monitoringu prikazuje: korisnika; lokaciju u objektu (podrum, pri
Razmišljate o kupovini uređaja za tretiranje komaraca?
Posjetite našu Facebook stranicu lajkajte i šerajte post sa odabranim uređajima te ostvarite 10% popusta na iste.
Stari prljavi i neuredni tavani koji kako kokošinjac pružaju utočište stotinama golubova mogu vrlo lako postati čisti, uredni, mirišljavi i spremni za korisniju prenamjenu.
» PROČITAJ VIŠE...