Biokemijska dezinfekcija gnoja

Biokemijska dezinfekcija postupak je kojim uništavamo uzro─Źnike zaraznih bolesti u gnoju.

Izvodi se na ravnom prostoru, izoliranom od okoline i na─Źinjenom od betona ili nabijene ilova─Źe, širine 1,5 do 2 metra, a du┼żine prema koli─Źini gnoja koji treba biokemijski rasku┼żiti.

Prvo je potrebno staviti izolacijski sloj (slama, listinac, šaš, nezara┼żeni gnoj, treset) debljine 10 cm, a zatim se rahlo sla┼że oko metar visine zara┼żenog gnoja. Tako slo┼żen zara┼żeni gnoj oblo┼żimo sa svih strana (dvije bo─Źne i odozgo) izolacijskim materijalom (slama, listinac i drugo) u debljini 10 cm, a njega prekrijemo sa svih strana slojem zemlje debljine oko 10 cm.

Ovako "upakirani" gnoj po─Źinje fermentirati, tj. po─Źinju se razgra─Ĺivati organske tvari djelovanjem termofilnih mikroorganizama (proizvode temperaturu), pa se u »zapakiranom« gnoju razvija temperatura 65 do 75 ° C.

Da bi gnoj fermentirao potrebna je vla┼żnost od 20 do 50 %. Kod prevla┼żnog gnoja (svin¬jskog, odnosno kad se ne koristi nastir) treba dodati suhe slame, a kod presuhog gnoja dodaje se voda.

Mikroorganizmi propadaju još zbog antagonisti─Źkog djelovanja pojedinih skupina mikroorganizama, zatim mikrobiološkom aktivnosti dolazi do razgradnje organske tvari i nastanka me─Ĺuprodukata što imaju dezinficiraju─çe djelovanje. Od me─Ĺuprodukata takvo djelo¬vanje ima mravlja i mlije─Źna kiselina, aldehidi, alkoholi, esteri, fenoli i drugi spojevi. Posebni u─Źinak imaju gljivice, protozooa i bakteriofagi.

U toku biotermi─Źke rasku┼żbe gnoja ugibaju biljni nametnici i uzro─Źnici bolesti, sjemenke korova i drugo.

O─Źekivano vrijeme trajanja opisanog postupka/procesa u cilju uništavanja mikroorganizama je 6 mjeseci.

Kona─Źni proizvod biokemijskih procesa su crne i hladne huminske tvari, bogate dušikom sa 10 do 15% vode.

Dezinfekcija teku─çeg gnoja

Utvr─Ĺeno je da se u teku─çem gnoju salmonele u hladnom razdoblju zadr┼żavaju veoma dugo (do godinu dana), a u toplom razdoblju godine do 6 mjeseci. Zbog toga teku─çi zara┼żeni gnoj treba dezinficirati.

Današnja intenzivna sto─Źarska proizvodnja sve više koristi rešetkaste podove, bez stelje, tako da se dobiva poluteku─çi ili teku─çi gnoj, koji, ako se pojavi kakva zarazna bolest, treba dezinficirati kemijskim sredstvima.

Teku─çi gnoj se ne mo┼że dezinficirati natrijevom lu┼żinom (kausti─Źnom sodom) ili klornim preparatima, jer ti dezinficijensi onemogu─çuju rast bilja. Zato se za dezinfekciju upotrebljava duši─Źno vapno.

Osoka se ne mo┼że dezinficirati superfosfatom, ni vapnenim mlijekom. Kod biotermi─Źke rasku┼żbe, ako je gnoj suh, mo┼że se navla┼żiti osokom do potrebne vla┼żnosti, pa se tako odmah i osoka dezinficira, tj. rasku┼żi.

Što moramo znati o muhama?

Sve vrste muha dobri su leta─Źi, izrazito su mobilne a vole se zadr┼żavati u blizini mjesta gdje su povoljni uvjeti za odlaganje jajašaca (organski materijal u raspadu – kuhinjski otpaci, sme─çe, gnojnice…).
Muhe se hrane i zadr┼żavaju na razli─Źitim organskim materijalima u raspadanju i na izmetu.

» PROČITAJ VIŠE...

Biljni preparati protiv insekata

Komarci, krpelji, buhe, ose i drugi insekti ne podnose miris nekih vrsla biljaka pa ih izbjegavaju.

» PROČITAJ VIŠE...

Provjera znanja kandidata za radno mjesto

Popis literature iz koje će se izvršiti provjera znanja kandidata za radno mjesto
RADNIK/RADNICA NA DDD POSLOVIMA:

1. Zakon o za┼ítiti pu─Źanstva od zaraznih bolesti (┬╗Narodne novine┬ź br.79/07., 113/08.,43/09.)
2.

» PROČITAJ VIŠE...
Sva prava pridržana Pestrid d.o.o. © 2015 | web design ENTERnet
Pestrid d.o.o.