Page Flip - WP_PageFlip

Made with WP-PageFlipBook.

Made with Agence Web.

Made with CodeWeb.

To see the animation of the interactive catalog you must install the last version of Flash player.

 

Trihineloza je kozmopolitska tkivna parasitoza sisavaca – čovjeka i životinja. U mnogim dijelovima svijeta trihineloza predstavlja veliki javnozdravstveni problem.

Sezonsko izbijanje sporadičnih epidemija trihineloze opisano je među seoskim pučanstvom u doba kolinja u mnogim državama Europe, Sjevernoj Americi i Aziji.

U prirodi se trihineloza održava prijenosom sa svinje na svinju, štakora na svinju, štakora na štakora te među divljim mesožderima i svežderima (silvatička trihineloza).

Za čovjeka najznačajniji put prijenosa je sa štakora na svinju te sa svinje na čovjeka.

 

Čovjek se zarazi jedenjem zaraženog nedovoljno termički obrađenog mesa najčešće domaćih svinja u kojem se nalaze učahurene ličinke, „one“ se pod utjecajem probavnih sokova oslobađaju iz čahure te u među epitelu tankog crijeva brzo rastu, dozrijevaju i razmnožavaju se.

Oplođena ženka T. spiralis producira oko 1000 ličinki koje limfnim putem prelaze u krvotok.

Za potpuni razvoj ličinke trihinele trebaju poprečno prugaste mišiće koji su najaktivniji tijekom života, dobro opskrbljeni kisikom i siromašnih glikogenom (dijafragma, jezik, interkostalni mišići, međurebreni mišići, mišići oka, grla, vrata i živčani mišići). Na svom putu, tijekom prodora u krvotok, sa sobom nose bakterije crijevne flore što u teškim slučajevima može imati smrtni ishod.

 

Klinička slika trihineloze ovisi o broju parasita i o fazi razvoja ove nematode u tijelu čovjeka.

Crijevnu fazu karakterizira mučnina, proljev, bol u trbuhu i znojenje.

Tkivni stadij karakteriziran je s četiri glavna simptoma: povišenom temperaturom; otokom lica i vjeđa; bolovima u mišićima te visokom razinom eozina u diferencijalnoj krvnoj slici. U težim slučajevima ovaj stadij može imati i smrtni ishod.

 

Između ostalog na trihinelozu treba posumnjati kada postoje:

anamnestički podaci o konzumiranju sirovog, sušenog i dimljenog mesa ili termički nedovoljno obrađenog mesa, uglavnom svinjskog mesa i njegovih prerađevina (kobasice, salame i dr.);

trihinoskopskom metodom dokazane su ličinke T. spiralis u sumnjivom mesu ili su ličinke nađene nakon umjetne digestije sumnjivog mesa.

 

Dvije za sada najznačajnije mjere u iskorjenjivanju ovog problema bile bi:

sustavna deratizacija, s ciljem smanjenja broja štakora

i obvezatan pregled i neškodljivo uklanjanje zaraženog mesa.

 

Najbolja zaštita ljudi i životinja leži u preventivi koja za cilj ima sprječavanje zaraze životinja provođenjem postupaka koji umanjuju ili potpuno neutraliziraju moguće faktore nastanka oboljenja, a obuhvaćaju:

Termičku obradu klaoničkih otpadaka koji predstavljaju potencijalni izvor zaraze za životinje i glodavce koji ih konzumiraju;

Sustavnu deratizaciju;

Propisno neškodljivo uklanjanje leševa;

Informiranje proizvođača, potrošača i lovaca o opasnostima trihineloze

Bromotrid žitni mamac deklaracija
Bromotrid žitni mamac tehničko sigurnosni list

Bromatrid MIX deklaracija
Bromatrid MIX tehničko sigurnosni list

Bromotrid blok deklaracija
Bromotrid blok tehničko sigurnosni list

Biokemijska dezinfekcija postupak je kojim uništavamo uzročnike zaraznih bolesti u gnoju.

 

Izvodi se na ravnom prostoru, izoliranom od okoline i načinjenom od betona ili nabijene ilovače, širine 1,5 do 2 metra, a dužine prema količini gnoja koji treba biokemijski raskužiti.

 

Prvo je potrebno staviti izolacijski sloj (slama, listinac, šaš, nezaraženi gnoj, treset) debljine 10 cm, a zatim se rahlo slaže oko metar visine zaraženog gnoja. Tako složen zaraženi gnoj obložimo sa svih strana (dvije bočne i odozgo) izolacijskim materijalom (slama, listinac i drugo) u debljini 10 cm, a njega prekrijemo sa svih strana slojem zemlje debljine oko 10 cm.

 

Ovako "upakirani" gnoj počinje fermentirati, tj. počinju se razgrađivati organske tvari djelovanjem termofilnih mikroorganizama (proizvode temperaturu), pa se u »zapakiranom« gnoju razvija temperatura 65 do 75 ° C.

 

Da bi gnoj fermentirao potrebna je vlažnost od 20 do 50 %. Kod prevlažnog gnoja (svin¬jskog, odnosno kad se ne koristi nastir) treba dodati suhe slame, a kod presuhog gnoja dodaje se voda.

 

Mikroorganizmi propadaju još zbog antagonističkog djelovanja pojedinih skupina mikroorganizama, zatim mikrobiološkom aktivnosti dolazi do razgradnje organske tvari i nastanka međuprodukata što imaju dezinficirajuće djelovanje. Od međuprodukata takvo djelo¬vanje ima mravlja i mliječna kiselina, aldehidi, alkoholi, esteri, fenoli i drugi spojevi. Posebni učinak imaju gljivice, protozooa i bakteriofagi.

 

U toku biotermičke raskužbe gnoja ugibaju biljni nametnici i uzročnici bolesti, sjemenke korova i drugo.

 

Očekivano vrijeme trajanja opisanog postupka/procesa u cilju uništavanja mikroorganizama je 6 mjeseci.

 

Konačni proizvod biokemijskih procesa su crne i hladne huminske tvari, bogate dušikom sa 10 do 15% vode.

Utvrđeno je da se u tekućem gnoju salmonele u hladnom razdoblju zadržavaju veoma dugo (do godinu dana), a u toplom razdoblju godine do 6 mjeseci. Zbog toga tekući zaraženi gnoj treba dezinficirati.

 

Današnja intenzivna stočarska proizvodnja sve više koristi rešetkaste podove, bez stelje, tako da se dobiva polutekući ili tekući gnoj, koji, ako se pojavi kakva zarazna bolest, treba dezinficirati kemijskim sredstvima.

 

Tekući gnoj se ne može dezinficirati natrijevom lužinom (kaustičnom sodom) ili klornim preparatima, jer ti dezinficijensi onemogućuju rast bilja. Zato se za dezinfekciju upotrebljava dušično vapno.

 

 

Osoka se ne može dezinficirati superfosfatom, ni vapnenim mlijekom. Kod biotermičke raskužbe, ako je gnoj suh, može se navlažiti osokom do potrebne vlažnosti, pa se tako odmah i osoka dezinficira, tj. raskuži.

HACCP – je skup mjera koje se poduzimaju da bi proizveli zdravstveno ispravnu hranu, tj. hranu koja u sebi ne sadrži mikrobiološke, kemijske i fizičke opasnosti i koja neće prouzročiti štetu, ozljedu ili bolest prilikom pripreme ili konzumacije hrane u skladu s njenom namjenom.

 

Ovlašteni izvoditelji DDD mjera (koji ima odobrenje za rad Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi sukladno Zakonu) ne bave se osiguranjem zdravstvene ispravnosti prehrambenog proizvoda već uništavanjem mikroorganizama te suzbijanjem štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca.

 

Ovo se postiže kombinacijom preventivnih i kurativnih mjera s konačnim ciljem postizanja smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca.

 

Tvrtka koja provodi DDD mjere mora imati kadar koji razumije načela HACCPa i zna primijeniti DDD mjere na način da umanji rizik za krajnjeg konzumenta.

 

Suvremeni postupci dezinsekcije i deratizacije trebaju biti sinergija među partnerima (naručitelj – izvoditelj) sa zajedničkim ciljem suzbijanja pojavnosti štete u obliku infestacije štetnim organizmima.

 

U tom cilju korisnik DDD mjera, u okvirima svojih mogućnosti, obavezan je objekt u kojem se provode DDD mjere građevinski urediti i opremiti na način koji onemogućuje ulazak i zadržavanje štetnika u prostoru i to: provedbom higijene površina i prostora, sanitacije površina i prostora, otklanjanje uvjeta za rast i razmnožavanje mikroorganizama te otklanjanje izvora hrane i zaklona koji pogoduju razmnožavanju štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, kao i provedbom potrebnih građevinsko – tehničkih zahvata kojima će se stvoriti nepovoljni uvjeti za njihovo ulaženje, zadržavanje i razmnožavanje u prostorima ustanove.

 

 

Kako bi uspješno provodio DDD mjere prema HACCP načelima ovlašteni izvoditelj mora:

 

Imati potrebno iskustvo i potrebno znanje o štetnicima, sredstvima za uništavanje, uređajima i strojevima za primjenu i tehnikama primjene,

Imati znanje o pesticidima,

Poznavati tehnološke proces u objektu u kom se mjere provode,

Prepoznati higijensko-građevinsko-tehnološne nedostatke u objektu s hranom te znati dati kvalitetne savjete u cilju ispravljana istih,

Na temelju zatečenog stanja mora znati odabrati mjere, sredstva, načine te dinamiku provedbe DDD mjera,

Poznavati važeće zakonske propise, te se trajno educirati,

Mora poznavati HACCP plan i toga se pridržavati kod provedbe DDD mjera,

Napraviti kvalitetan Plan provedbe općih DDD mjera.

 

 

Biocidni pripravci koje izvoditelj koristi radi provedbe DDD mjera u objektima s hranom moraju biti registrirani i dopušteni za primjenu u RH te posjedovati Rješenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Izvor: Zbornik predavanja – DDD trajna edukacija, 2010.

Pri izradi „Plana“ jako je bitno poznavati vrstu sirovina, tlocrt objekta za proizvodnju, put sirovina i osoblja te vrstu opreme, tehnološki proces i osobine gotovog proizvoda.

 

 

Plan provedbe općih DDD mjera mora sadržavati:

 

Popis prihvatljivih biocidnih pripravaka s kojima će se obraditi površina, prostor ili objekt.

U "Planu” treba navesti vrstu biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti (djelatna tvar i trgovački naziv sredstva).

Kada se provode DDD mjere u objektima u kojima je uveden sustav upravljanja sigurnošću hrane (HACCP) tada je Planu potrebno priložiti Sigurnosno tehnički list (STL) za biocidne pripravke kako bi korisnik imao uvid u način djelovanja biocidnih pripravaka koji će se upotrijebiti.

 

Detaljno razrađen prostorni raspored rada i rokove obavljanja mjera.

Pod "detaljno razrađenim prostornim rasporedom rada" podrazumijeva se opis površina, prostora i objekata (npr. objekt XY sastoji se od 4 prostorije, tj. kuhinja, kupaona, garderoba i podrum). Kako bi se izbjegao suvišan pisani opis objekta, kao jednostavniji i pregledniji "detaljno razrađeni prostorni rasporeda rada" može poslužiti tlocrt prostora s opisom (legendom) prostorija u kojem izvoditelj označava kritične točke koje je utvrdio izvidom u objektu korisnika mjere.

Propisno označene deratizacijske kutije ili hranilišta sa zatrovanim mamcima moraju biti postavljeni prema Planu i rasporedu izlaganja zatrovanih mamaca s tlocrtom objekta posebno izrađenom za svaki objekt na unaprijed određena kritična mjesta uz vođenje evidencije o shemi postavljanja i to na način da su dostupne štetnim glodavcima, a da ne smetaju u obavljanju svakodnevnih procesa u objektima pod sanitarnim nadzorom u kojima su postavljene.

Tlocrt je moguće dobiti od korisnika mjere (ako se tlocrt ne smatra poslovnom tajnom) ili ovlašteni izvoditelj sam izrađuje skicu tlocrta s istaknutom legendom prostorija.

 

Način obrade površina, prostora ili objekta primjenom jedne ili više mjera.

Da bi obrada površina, prostora ili objekta bila uspješna, tj. učinkovita, u pripremi za provođenje DDD mjera u objektu korisnika u ovom dijelu "Plana provedbe općih DDD mjera" treba predvidjeti i točno definirati:

ciljno mjesto (kritična točka) – definirati mjesta, površine ili prostore u objektima na kojima će se primjeniti biocidni pripravak: npr. (primjer 1.) tretira se spoj zida i poda ili zida i plafona ili ispod štednjaka u kuhinji ili (primjer 2.) tretira se cijeli prostor kuhinje na kojima su moguća staništa ili mjesta zadržavanja štetnika

postupak aplikacije – definirati tehnike primjene biocidnog pripravka

ciklus tretmana – definirati dinamiku učestalosti i ponavljanja postupaka ovisno o vrsti i stupnju infestacije štetnika; vrsti i namjeni površine, prostora ili objekta te radnom procesu u objektu; građevinsko – tehničko – higijenskom stanju u objektu; vrsti robe koju se tretira; učinkovitosti i kemijskoj stabilnosti biocidnog pripravka.

Nakon svake provedene mjere uporabom biocidnih pripravaka i/ili lovki, korisniku mjere izdaje se "Potvrda o provedenoj DDD mjeri", sukladno članku 30. stavak 3. Pravilnika – način – DDD (Obrazac br. 1 u prilogu Pravilnika – način – DDD). Kada se provodi metoda fumigacije korisniku mjere se izdaju obrasci Potvrda 6 i 7 koje su sastavni dio Pravilnika – način – DDD. Pravilnikom je propisan minimalan tekst koji mora sadržavati Potvrda.

 

Mjere opreza, zaštitu osoba, prostora, objekta i okoliša.

Svaka primjena biocidnih pripravaka je rizična i zahtjeva primjenu propisanih mjera opreza i zaštite kako bi se smanjio štetni učinak na izvoditelja, na neciljane vrste i da se ne ošteti ili ugrozi imovina korisnika mjere i okoliš površine, prostora ili objekta koji se tretira. Korisnik se u pisanom obliku obavještava o vremenu uklanjanja biocidnih pripravaka ili dugotrajnosti ostanka i s kojih djelova, potrebnom vremenu ekspozicije, općem ponašanju djelatnika, načinu uklanjanja biocidnih pripravaka s radnih površina (podaci iz Sigurnosno tehničkog lista i deklaracije biocidnog pripravka).

 

Prijedlog dodatnih mjera za izvršenje popravaka u tijeku provedbe obveznih DDD mjera (dopunska obrada ili promjena mjere).

Korisnik se u pisanom obliku obavještava koje je mjere i postupke potrebno dodatno provesti kako bi objekt bio oslobođen od štetnika.

 

 

Plan se izrađuje u 2 primjerka od kojih se jedna kopija daje korisniku, a druga se pohranjuje u arhiv provoditelja DDD mjera. Nakon svake provedbe DDD mjera i izvida podaci u Planu se ažuriraju.

Preuzeto sa stranica HUDDD-a

Insekti, glodavci i druge štetočine predstavljaju potencijalnu prijetnju zdravstvenoj ispravnosti namirnica (prijenos patogena), mogu izazvati štete i mehanička oštećenja hrane te je mehanički onečistiti, fecesom, dlakama …

 

 

HACCP sustav analizira cijeli postupak proizvodnje hrane koristeći slijedeća načela

 

Provođenje analize opasnosti

Određivanje kritičnih kontrolnih točaka (CCP)

Utvrđivanje kritičnih granica

Uspostava sustava nadzora kontrole CCP

Utvrđivanje korektivnih mjera koje se provode ako određena CCP nije pod kontrolom

Utvrđivanje postupaka provjeravanja koji potvrđuju učinkovitost HACCP-a

Dokumentirati sve postupke i zabilješke koje se odnose na ova načela i njihovu primjenu

Zdravstveno važniji štetnici koji mogu prouzročiti probleme, a opasnost njihove infestacije je vrlo velika su

 

Glodavci (kućni miš, smeđi štakor, crni štakor )

Opasnost u nanošenju ekonomske štete (konzumiranje, onečišćenje i oštećenje sirovina, gotovih proizvoda, ambalaže i drugih predmeta i instalacija)

Zdravstvena mogući su prirodni rezervoari i prijenosnici raznih zaraznih bolesti

 

Insekti

Žohari (crni, smeđi) – nisu dokazani kao biološki vektori zaraznih bolesti, ali zato predstavljaju veliku i stalnu opasnost kao mehanički vektori prijenosa zaraznih bolesti (salmonela, stafilokok, tuberkuloza, šigela, dizenterija). Nalaz žohara u svakom slučaju upućuje na loše higijensko-sanitarne uvjete objekta.

Muhe (kućna, mesara, zujara, peckavica, vinska mušica) – opasnost je u njihovom lakom prijenosu svih vrsta mikroorganizama (na dlakavo tijelo muha lako se ulove nečistoće i mikroorganizmi), najčešće uzročnika crijevnih zaraznih bolesti.

 

Ostali štetnici

Pored spomenutih glavnih zdravstvenih štetočina u objektu se mogu pojaviti i drugi koji izazivaju direktne ili indirektne štete. Npr. Mačke koje pored direktnih šteta izazivaju onečišćenja urinom i izmetom i mogu biti vektor nekih zaraznih bolesti kao i nosioci buha. Isto bi mogli reći i za golubove i neke druge neželjene životinje koje dospiju u objekt.

 

Posebnu grupu štetočina čine skladišni štetnici koji uzrokuju štete na sirovinama koje same po sebi ne predstavljaju zdravstveni problem, ali zbog ekonomskih šteta potrebno je voditi kontrolu nad njima.

Za svaku grupu štetnika postoje zasebna kritična mjesta s obzirom na njihov način prehrane, života i biologije.

 

Glodavci – svi ulazi u objekt – ulaz materijala u skladište – sustav kanalizacije i oko njega

Žohari – sustav kanalizacije i oko njega – mjesta ulaza svog materijala u objekat, novih strojeva i ambalaže – svi prostori gdje ima vlage, topline i hrane

Muhe – sustav kanalizacije – svi ulazi u objekt –površine za odlaganje smeća – sve prostorije u kojima se čuva sirovina, hrana i gotovi proizvodi, pogoni za preradu

U izrađenom Planu objekta potrebno je posebnim oznakama pribilježiti kritična mjesta za svaku vrstu štetnika.

Kontrola prisutnosti provodi se za

Glodavce

- vizualno (viđeni glodavci, izmet, tragovi ogloda i mehaničke štete)

- postavljanjem pokusnih mamaca te praćenjem njihovih ogloda

Žohare

- anketom sakupljanjem podataka od zaposlenika

- inspekcijom: Temeljitim pregledom prostora i traženjem ooteka, ostataka tijela ili tragova izmeta Istjerivanjem pomoću sprejeva Mamcima, postavljanjem posudica s atraktivnim mamcem. Feromonske lovke, koje su najefikasnije jer vrlo brzo i objektivno otkrivaju prisustvo svih vrsta i stadija žohara, a koriste se za utvrđivanje brojnosti populacije i za kontrolu uspješnosti provedene dezinsekcije

Muhe

- vizualno anketiranjem zaposlenika

- postavljanjem lovki s ljepljivim trakama ili mirisnim atraktantom

 

Granične vrijednosti ako je sustavom nadzora utvrđena prisutnost bilo kojeg štetnika treba se pristupiti izvođenju korektivnih mjera, dakle granična vrijednost za sve štetnike je "1".

Na prisutnost svih štetnika, odnosno specifičnih kritičnih točaka potrebno je provoditi

- internom kontrolom ovlaštenih zaposlenika svakih 7 dana, o čemu se vodi evidencija

- stručnom kontrolom od strane DDD tvrtke s kojom je sklopljen ugovor svaka 3 mjeseca o čemu se također vodi evidencija

Izabrati ovlaštenu tvrtku za izvođenje korektivnih mjera koja ima odgovarajuća rješenja i dozvolu za rad o provedbi DDD mjera ovisno o tome radili se o provedbi DDD-a u području javnog zdravstva, veterine ili zaštite bilja.

Sve poduzete mjere evidentiraju se na za to predviđenom obrascu

Sva primjena kemijska sredstava ("otrovi") moraju biti odobrena od Ministarstva zdravstva RH te se nalaziti na važećoj Listi otrova RH te Popisu preparata namijenjenih održavanju komunalne higijene, za dezinsekciju, dezinfekciju, deratizaciju, odstranjenje lošeg mirisa i dekontaminaciju

Kontrola izvršenih korekcijskih mjera evidentira se na obrascu: Naknadna kontrola izvršenih korekcijskih mjera

Mjere opreza i zaštite : u prilogu

Dezinfekcija

 

 

Pročitajte više o specifičnosti preventivnih i korekcijskih mjera s obzirom na vrstu štetnika

Glodavci

Žohari

Muhe

Revizija HACCP sustava je temeljit, sustavan, neovisan pregled svih dijelova sustava kako bi se nepristrano utvrdilo stvarno stanje odnosno: Radi li sustav kako treba?

Zapisi su bitni za reviziju HACCP plana, njegova pridržavanja te samog HACCP sustava. Oni pokazuju povijest postupaka, praćenje, odstupanje i mjere korekcije koje su se dogodile na identificiranoj kritičnoj kontrolnoj točki.

 

Zapisi potrebni kod kontrole štetočina:

Arhiva DDD mjera

Obrazac zahtjeva za korekcijskom mjerom (po potrebi)

Obrazac kontrola kritičnih točaka (tjedan/godina)

Obrazac kvartalnog kontrolnog izvješća

Zapisnik o korektivnim mjerama

 

Lista promjena

Izvođač

Sredstva

Zakonska regulativa

Izvor: Zbornik predavanja
- DDD radionica, Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija u HACCP sustavu, 2004.

podrazumijevaju tehničke i higijenske mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za opstanak glodavaca. U praksi se ove mjere provode pod nazivom RAT-PROOF-SISTEM, a one su:

 

Građevinske mjere sve one mjere koje se poduzimaju s ciljem sprječavanja ulaska, zadržavanja, hranjenja i razmnožavanja glodavaca i u njih ubrajamo

primjereno zatvaranje svih ulaznih otvora dovodnih i odvodnih instalacija (prolaz dovoljan za prolaz glodavaca je 6 mm za kućnog miša te 12 mm za štakora)

pravilno izvođenje i ugradnja vrata s metalnim obrubom

ugradnja zaštitnih mreža na prozore, odzračenja i ostale otvore

ugradnja ispravnih sifona i prepreka u kanalizacijskom sustavu, itd

 

Uklanjanje otpadaka – kako ih glodavci ne bi mogli koristiti za hranu. Ove mjere imaju veliku ulogu u organiziranom suzbijanju, jer smanjuju mogućnost izbora hrane, a time i izložene zatrovane meke prihvatljivim i obratno.

 

Režim proizvodnje i skladištenja sirovina i gotovih proizvoda

po mogućnosti unos robe organizirati bez kartonske ambalaže

po mogućnosti osigurati prostor za karantenu pristigle robe te istu detaljno pregledati, barem za one proizvođače koji ne posjeduju dokumentaciju o izvršenim mjerama nadzora nad štetnicima

zahtijevati dokumentaciju dobavljača roba o mjerama nadzora nad štetnicima

uskladištene sirovine i proizvode primjereno složiti kako bi bio moguć vizualni nadzor

 

podrazumijevaju sve postupke koji se poduzimaju kada je i unatoč svim poduzetim preventivnim mjerama ipak došlo do pojave štetnih glodavaca.

 

Prema načinu izvođenja razlikujemo: mehaničke i kemijske metode suzbijanja glodavaca

 

Mehaničke metode

rijetko daju dobre rezultate , ali imaju prednost pred ostalim metodama posebno u pojedinačnom suzbijanju – zbog činjenice da su bezopasne za ljude i okoliš. Ovdje ubrajamo klopke za hvatanje, ljepljive podloge, zvuk i zvučne naprave.

 

Kemijske metode podrazumijevaju uporabu rodenticida a najrašireniji u suzbijanju glodavaca jesu koagulanti. Sva kemijska sredstva koja se koriste u ovu svrhu moraju imati dozvolu za promet i uporabu u RH.

 

Kod izvođenja korektivnih mjera mora se

Izraditi točan plan objekta te označiti mjesta i raspored izlaganja meka odnosno načiniti Plan korekcijskih mjera.

Meke postaviti isključivo u deratizacijske kutije !

 

 

Dekontaminacija ili uklanjanje mamaka izvodi se svaka 3 mjeseca prilikom redovite tromjesečne kontrole odnosno kada su meke uništene zbog prašine, vlage ili mehaničkih oštečenja.

Izvor: Zbornik predavanja
- DDD radionica, Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija u HACCP sustavu, 2004.

Žohare treba suzbijati u svim prostorima u kojima su nađeni, mehaničkim, biološkim i kemijskim metodama.

 

Željeni rezultati postižu se samo integralnim metodama suzbijanja, dakle kombinacijom svih metoda suzbijanja i načina primjene insekticida.

 

Izbor i vrsta formulacije insekticida kao i način aplikacije ovisan je o vrsti žohara te karakteristikama prostora koji se obrađuje.

Preventivne mjere uključuju sve raspoložive

mehaničke metode – sve preventivne mjere (uklanjanje smeća, otpada, hrane, etc.) te postavljanje feromonskih lovki (mehaničko-biološka metoda), i

biološke metode – smanjenje ili regulacija temperature (U klimatiziranim prostorima nema žohara, ali su zato uređaji za klimatizaciju idealni za razvoj žohara.)

U kemijske metode spada primjena svih vrsta insekticida koji imaju dozvolu za promet i uporabu u području javnog zdravstva i komunalne higijene i to različitim postupcima primjene (prskanjem, zamagljivanjem, premazivanjem ili izlaganjem mamaca).

 

Izbor insekticida, način aplikacije, broj potrebnih tretmana kao i mjere opreza u provođenju insekticidnih tretmana prepušta se ovlaštenoj tvrtki s obučenim izvoditeljima DDD mjera, a sukladno preporuci proizvođača te dozvoli za promet i uporabu insekticida u području javnog zdravstva i komunalne higijene.

Izvor: Zbornik predavanja
- DDD radionica, Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija u HACCP sustavu, 2004.

Za uspješno suzbijanje muha bitne su preventivne mjere a one su

na svim prozorima i vratima postaviti prepreke za sprječavanje ulaza muha u objekt (mreže, trake, zračne zavjese i sl.)

redovito i pravilno uklanjanje svih vrsta otpadaka i smeća

postavljanje lovki s ljepljivim trakama ili mirisnim atraktantima

 

Korektivne kemijske metode suzbijanja možemo podijeliti u one

koje se vrše u zatvorenom i one koje se vrše na otvorenom prostoru s različitim vrstama insekticida i larvicida te različitim postupcima primjene (prskanje, zamagljivanje, premazivanje ili izlaganje mamaca.

 

Izbor insekticida, način aplikacije, broj potrebnih tretmana kao i mjere opreza u provođenju insekticidnih tretmana prepušta se ovlaštenoj DDD tvrtki, a sukladno preporuci proizvođača te dozvoli za promet i uporabu insekticida u području javnozdravstvene i komunalne higijene.

 

Dekontaminacija – sve tretirane radne površine nakon tretmana moraju se temeljito očistiti i oprati ali barem 12 sati nakon tretmana – inače se dovodi u pitanje učinak provedenih mjera. O tretiranim površinama potrebno je obavijestiti osoblje koje se brine o čistoći objekta te im dati jasne što i kako upute kako se ne bi prebrzo skinuo naneseni depozit insekticida.

Izvor: Zbornik predavanja
- DDD radionica, Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija u HACCP sustavu, 2004.

Prije više stoljeća čovjek je spoznao da sušenjem i mrvljenjem dijelova nekih biljaka ili korištenjem njihovog soka može kontrolirati prisutnost i brojnost insekata.

 

Od poznatih supstanci insekticidnog djelovanja (piretrin, nikotin, rotenon) koje se mogu dobiti iz biljaka, zbog skupe proizvodnje i kemijske nestabilnosti u komercijalnoj uporabi do danas se zadržao još jedino piretrin.

 

Piretrin se dobiva sušenjem i ekstrakcijom iz cvjetnih glavica buhača.

 

Prva pisana svjedočenja o insekticidnom djelovanju buhača potiču od prije dvije tisuće godina. Uzgajan je i korišten u Perziji, a stoljećima se veže uz Put svile, preko kojeg je i stigao do Europe.

 

Dalmatinski buhač (Chrysanthemum cinerariifolium) endemska je samonikla trajnica istočne obale Sredozemlja čiji cvjetovi i sjeme sadrže i do jedan posto piretrina. Raste na vrlo toplim, suhim, kamenitim i siromašnim tlima. Traži mnogo sunčeve svjetlosti i ne podnosi zasjenjenost.

 

Buhač izrasta u višegodišnje polugrmove, životnog vijeka i do 30 godina, visoke do 70 cm sa srebrno-zelenim rasperanim listovima u podnožju, iznad kojih se uzdižu cvjetovi na dugačkim stabljikama. Cvjetove buhača čine žuti, cjevasti plodni cvjetići u centru i neplodni bijeli jezičasti cvjetovi koji ih okružuju. Nalikuju na ivančice, odnosno krizanteme, pa otud potječu neki nazivi. Na jednoj biljci izraste i do 1000 cvjetova, koji cvatu od svibnja do srpnja.

 

Kako bi se estrahirao piretrin iz cvjetova buhača oni moraju biti osušeni odmah nakon berbe. Obično se suše na suncu u tankim slojevima pri čemu ih je potrebno često okretati kako bi se sprečila fermentacija. U slučaju proizvodnje velikih količina, da bi se ubrani cvetovi na vreme osušili, ipak je potrebno koristiti sušnice sa toplim zrakom u kojima temperatura ne sme preći 80ºC.

 

 

Piretrini se danas većinom koriste za suzbijanje insekata u domaćinstvu ili u skladištima hrane, ali ima preparata i za suzbijanje štetnih insekata povrtlarskih biljaka u zaštićenom prostoru jer je nestabilan na svjetlosti.

 

Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne učinkovitosti i brze razgradnje te nije otrovan za toplokrvne organizme, idealan je za organsku i ekološku poljoprivredu.

 

 

Na osnovu građe prirodnih piretrina sintetizirani su piretroidi, grupa insekticida širokog spektra djelovanja.

Da bi se buhač uzgojio potrebno je propusno zemljište s dosta kalcija te sunčani i suhi položaji.

 

Na istom mjestu buhač se može uzgajati do 8 godina, nakon čega bi po prirodi plodoreda trebalo barem 2-3 godine uzgajati neku drugu kulturu.

 

Zemljište koje smo namijenili uzgoju buhača obrađuje se u jesen i to što dublje (radi boljeg razvoja korijena) te ga je dobro pognojiti stajnjakom. Buhač se sadi u proljeće na prethodno kultiviranom tlu.

Svake slijedeće godine obrada tla sastoji se u okopavanju u redu i kultiviranju zemljišta između redova.

 

Rasad za sadnju može se proizvesti iz sjemena ove biljke u lijehama tijekom veljače i ožujka. Za otprilike osam tjedana (koncem travnja i početkom svibnja) biljke su spremne za rasađivanje na otvorenom.

 

Količina sjemena za proizvodnju rasada ovisi od veličine parcele na kojoj se zasad podiže. Ilustracije radi za 1 ha (10 000 m²) potrebno je 400-500 grama sjemena, odnosno proizvesti rasad na lijehi površine do 80 m². Za 1m² lijehe potrebno je 6-8 grama sjemena.

Rasađuje se na razmak između biljaka 20-40 cm ,a među redovima 40-70 cm. Prve godine buhač slabo cvjeta i donosi mali rod. Također prve godine potrebno je popuniti praznine na parceli novim biljkama, ako se pokaže da se prethodni rasad nije primio. Normalni prinosi trebaju se očekivati od druge do šeste godine uzgoja.

 

Cvjetanje počinje krajem svibnja i traje 15-20 dana, optimalno vrijeme berbe je kada je 75% rascvjetanih cvjetova jedne cvati i to po sunčanom i suhom vremenu. Sušenje cvjetova se može vršiti u sušnicama ili prirodno, gdje se nakon jednog dana sušenja na suncu prenose u suhu i prozračnu prostoriju (s dobrom zračnom cirkulacijom) do potpunog sušenja.

Sve vrste muha dobri su letači, izrazito su mobilne a vole se zadržavati u blizini mjesta gdje su povoljni uvjeti za odlaganje jajašaca (organski materijal u raspadu – kuhinjski otpaci, smeće, gnojnice…).

 

Muhe se hrane i zadržavaju na različitim organskim materijalima u raspadanju i na izmetu.

 

Tijelo muha je dlakavo i na njemu se lako „ulovi“ i zadržava nečistoća te mikroorganizmi iz materijala po kojima se muhe kreću i hrane.

 

Zbog iznimne mobilnosti muhe na hranu i namirnice lako mogu prenijeti razne patogene mikroorganizme – najčešće uzročnike crijevnih zaraznih bolesti.

 

Ilustracije radi, prosječan broj pronađenih bakterija na tijelu muhe je 4 milijuna, a iz crijevnog trakta izolirano je 50 vrsta za čovjeka patogenih bak, te 10 vrsta crijevnih protozoa, i 10 vrsta parazitskih crva te nekoliko vrsta virusa.

 

Uloga muha u prijenosu crijevnih zaraznih bolesti najviše ovisi o pravilnoj higijenskoj dispoziciji smeća i otpadaka, jer se pravilnom dispozicijom smanjuje mogućnost razvoja muha, ujedno i prijenos bolesti.

Ciljno mjesto suzbijanja muha su sve površine u blizini čovjeka na kojima se muhe odmaraju.

 

U zatvorenom prostoru to su

površine na kojima se priprema i poslužuje te čuva hrana zatim skladišta i pogoni za pripremu namirnica, kuhinje, restorani te gospodarski objekti.

 

Na otvorenom prostoru tretiraju se

površine oko mjesta za odlaganje smeća i otpad, spremnici, kamioni za prijevoz i deponiju, zatim prostor oko mjesta za reciklaciju, prostor oko tržnica te prostor u i oko mjesta na kojima borave životinje.

 

Mehaničke metode suzbijanja muha su

Redovito i pravilno uklanjanje svih vrsta otpadaka i smeća

Higijenski ispravna dispozicija i deponiranje smeća i otpada

Izgradnja higijenskih sabirališta (gnojnic, deponija)

Povremeno prevrtanje i isušivanje organskog materijala u raspadu

Postavljanje mreža na prostore u kojima se priprema i čuva hrana

Postavljanje lovki s ljepljivim trakama ili mirisnim atraktantom

 

Izbor insekticida i vrsta formulacije ovisi o prostoru koji se tretira i opremi za aplikaciju.

Pri korištenju insekticida treba se pridržavati svih uputa proizvođača i poduzeti potrebite mjere zaštite okoliša.

 

Tretman se treba ponavljati u ciklusima koji ovise o nizu čimbenika (izboru insekticida, vrsti površine, klimi, populaciji muha). U ovisnosti o istima učinak tretmana može biti vidljiv od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.

U urbanim naseljima tijekom ljetnih mjeseci obrada smetlarnika, kamiona za prijevoz smeća, okoliš oko tržnica i deponija zahtjeva tjednu obradu.

U seoskim domaćinstvima tretmane treba ponavljati svakih 20 do 30 dana, uz tjednu obradu gnojnica larvicidima i prevrtanje gnoja.

Za brojne insekte drvo je izvor hrane i mjesto koje će odabrati za svoj razvojni ciklus i stanište.

Neki od njih mogu odabrat i nastaniti se u drvenim površinama i namještaju naših domova. Kad se to dogodi odrasli insekti prvo će na drvenoj površini položiti svoja jajašca iz kojih će se razviti ličinke – a upravo one učinit će najveću štetu.

 

Zašto? Kako bi se hranile hranjivim sastojcima iz drveta ličinke buše „rovove“, obično ispunjene crvotočinom i izmetom, oštećujući drvo na način da smanjuju njegovu čvrstoću i tvrdoću.

Ličinke se u drvu mogu zadržati različito dugo ovisno o porodici insekata kojoj pripadaju. Odrastajući one će se sve više približavati površini te na koncu progristi svoj put izvan drva. No to nije kraj vašim mukama jer – kako bi nastavile životni ciklus – u drvu su već ostave nova jajašca.

 

Kod nas najviše štete na drvenim građevinama, građevinskom drvu, drvenim podnim oblogama, stubištima, drvenim nosivim konstrukcijama i namještaju izazivaju ličinke insekata iz obitelji strizibuba (Cerabycidae), kuckara oklopljenih glava (Anobidae) i parketara (Lyctidae).

 

 

Kako bi spriječili nastanjenje ovih insekata i propadanje drvene građe i namještaja najbolje je preventivno djelovati na zdravo drvo premazima koji sadrže insekticide.

Samo uništavanje dugotrajan je i skup postupak.

Zaraženo drvo obrađujemo raznim kemijskim sredstvima i to na način da insekticid ubrizgavamo u izletne otvore insekata ili u rupice koje sami bušimo.

 

Na tržištu se može pronaći više sredstava za zaštitu drva i uništavanje insekata koje možete primijeniti sami. Prije uporabe preporučujemo da pažljivo pročitate i pridržavate se uputa o uporabi – većina insekticida štetna je i otrovna za čovjeka.

 

 

Efikasnija metoda je zaplinjavanje (fumigacija) koju ipak morate prepustite stručnim i za ovaj posao osposobljenim izvođačima.

Pesticidi su proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti ekonomski značajnih biljaka i životinja od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih štetnih organizama. Pod štetnošću se podrazumijeva ekonomska šteta ljudskoj poljoprivredi i industriji – smanjenje prinosa ili količine i kvaliteta proizvedene hrane.

Štetnost nije biološka, niti ekološka osobina organizama. Svako korištenje pesticida sa sobom nosi negativne posljedice na ekosustav u kome se primjenjuje i okolne ekosisteme. Smanjenje upotrebe pesticida je jedan od temelja održive poljoprivrede i ideja održivog razvoja.

Akaricide – sredstva za suzbijanje štetnih grinja

Algicide – sredstva za suzbijanje algi

Avicide – sredstva za suzbijanje ptica

Baktericide – sredstva za suzbijanje bakterija

Fungicide – sredstva za suzbijanje gljiva

Herbicide – sredstva za suzbijanje korova

Insekticide – sredstva za suzbijanje štetnih insekata

Limacide – sredstva za suzbijanje puževa

Nematocide – sredstva za suzbijanje štetnih nematoda

Okvašivače – sredstva za poboljšanje kvašljivosti i ljepljivosti

Rodenticide – sredstva za suzbijanje štetnih glodara

Repelente – sredstava za odbijanje divljači

Regulatore rasta – sredstva za regulaciju rasta biljaka

Imajući u vidu da su pesticidi sredstva čijom nepravilnom primjenom lako dolazi do štetnih posljedica po čovjeka i po njegovu okolinu potrebno je znati kako se njima pravilno rukuje.

Prije svake upotrebe potrebno je biti pravilno zaštićen, odnosno nositi zaštitno odijelo, zaštitne rukavice i zaštitne naočale.

Sredstva pripremati u za to posebno namijenjenoj prostoriji, zaštićenoj od propuha naročito kada su u pitanju praškasti preparati.

Ukoliko je potrebno miješati sredstvo, upotrebljavaju se posude koje se koriste samo za pesticide.

Nakon upotrebe svu aparaturu (prskalice i posude) treba dobro oprati.

Tekst preuzet s Wikipedie

 

Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata, a pogodni uvjeti za njihov razvoj posvuda su oko nas – blizina Kopačkog rita, Drava, Dunav i njihovi pritoci, velike površine odvodnih kanala …

 

Brojni su uvjeti na koje bez pomoći i intervencije stručnih službi ne možemo utjecali ali ima i onih koje nepažnjom stvaramo sami i pogodujemo brojnosti populacije. Najdjelotvorniji način borbe protiv komaraca pronaći je i ukloniti mjesta na kojima se legu i razvijaju.

 

ukloniti nakupljenu vodu oko kuće: isprazniti ili čvrsto (hermetički) zatvoriti različite spremnike za vodu; redovito prazniti vodu (svaki 3 dan) iz starih autoguma, plitica lonaca za cvijeće i drugih otvorenih posuda svih vrsta koje mogu zadržavati vodu, ili ih ukloniti

držati oluke krovova čistima i prohodnima

održavati septičke jame, držati ih hermetički zatvorene; u septičku jamu naliti tanki sloj mineralnog, parafinskog ili bijelog ulja (ekološki prihvatljivo ulje koje se može nabaviti u svakoj poljoprivrednoj ljekarni) koje će se razliti po površni i stvoriti tanki film koji onemogućava ličinkama disanje na površni vode

Ovi mali dvokrilni i dugonogi insekti prenosnici su bolesti. Na sreću u našoj regiji oni narušavaju mir i zdravlje u širem smislu – ometajući nas pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

 

zaštititi prozore i vrata mrežama protiv kukaca

kada je to nužno koristiti sredstava koja odbijaju komarce – repelenata i držati se uputa za njihovo korištenje

pri boravku na području gdje je populacija komaraca visoka (močvarno ili vlažno područje, vlažno šumsko područje i sl. ) nositi dugu odjeću svijetlih boja

Kad govorimo o prirodnim sredstvima za odbijanje komaraca kroz povijest se pokazalo da su neke biljke izvrsno prirodno sredstvo za odbijanje komaraca, kao što su:

 

ružmarin, lavanda, Tulbaghia violacea, metvulja, Kadife Ageratum, citronela, geranium i mačja metvica.

 

U jesen i proljeće kad planirate uređenje svojih vrtova i okućnica razmislite o sadnji neke od ovih biljaka koje će biti više od samog ukrasa u vrtu.

Komarci, krpelji, buhe, ose i drugi insekti ne podnose miris nekih vrsla biljaka pa ih izbjegavaju.

 

Protiv uboda i za zaštitu od raznih vrsta štetnika mogu pomoći eterična ulja iz biljaka bergamot (Citrus bergamia), čajevac (Matelenca altemifolia), bosiljak (Ocimum basilicum), limun (Citrus limonium), geranij (Pelargonium odorantissimum), lavanda (Lavandula officinalis) i eukaliptus (Eucalvptus globalus).

 

Eterična ulja tih biljaka koriste se tako da se 10 – 15 kapi pomiješa sa žličicom ulja od masline, badema ili suncokreta te se tom smjesom prije izlaska u prirodu namazu otkriveni dijelovi tijela. Osim zaštite od insekata, smjesa tijelu daje i ugodan miris.

Ako je došlo do uboda insekata, otečeno mjesto dobro je istrljati zgnječenim listom širokolisnog trpuca (bokvica) ili lišćem peršina, a ako se dogodi ubod ose ili pčele od lišća ovih biljaka potrebno je staviti oblog i držati ga na ubodu oko jedan sat.

 

U cilju zaštite stambenih prostorija od muha, osa i drugih insekata dobro je u cvjetne lonce posaditi nekoliko biljaka pelina ili, još bolje, rajčice koja će osim pružanja zaštite od letećih štetnika dekorativno osvježiti prostor, a i dati'plodove za prehranu.

 

Izvor: Agroglas 245

Izvor svih buha u stambenom prostoru "ležišta" su kućnih ljubimaca (pasa, mačaka pa čak i ptica) koje ih donose ih izvana, a pogotovo ljeti kad se buhe množe. Razlog tomu je što se buhe sele s domaćina na mjesto gdje ljubimci borave, ali i na sagove te tapecirani namještaj i krevete. Kako se buhe hrane sišući krv te u koliko im "prirodni" domaćin nije na dohvatu ruke buhe će prijeći na čovjeka i nahraniti se njegovom krvlju.

 

Što možete poduzeti ako u stanu ili kući imate buhe?

Obavezno tretirajte kućnog ljubimca protiv buha i vršite svakodnevnu provjeru i higijenu ležišta (košare, jastuci…) što podrazumijeva redovito čišćenje, usisavanje i provjetravanje prostora. Nadalje je potrebno dobro usisati cijeli stambeni prostor s posebnim naglaskom na tepihe i tapecirani namještaj a vrećicu nakon usisavanja odmah baciti (iznijeti van iz stambenog prostora). Sljedeći korak tretiranje je prostor s nekim od insekticida u obliku spreja ili praška. Insekticidi u obliku spreja dobri su za tretiranje namještaja (ne ostavljaju mrlje), a u obliku praška za kutove, tepihe, prostor iza ukrasnih lajsni i slično. Nužno je tretirati i prostor ispod tepiha. Preparat treba ostaviti da djeluje najmanje jedan sat ili više (obavezno uz otvorene prozore), potom je potrebno sve još jednom usisati (ne zaboravite baciti vrećicu), a podove prebrisati vlažnom krpom. Bilo bi dobro cijeli postupak ponoviti još dva puta u razmaku od 7 dana.

 

 

Kućna ili obična buha – karakterizira je spljošteno tijelo obraslo dlakom. Napada čovjeka i domaće životinje.

 

Pasja buha – napada pse, mačke, čovjeka, štakore i miševe. Domaćin je i vektor pasje trakavice.

 

Kokošja buha – napada kokoši.

 

Štakorska buha – napada štakora i čovjeka. Prijenosnik je uzročnika kuge sa štakora na štakora ili sa štakora na čovjeka, također prenosi i jednu vrstu trakavice.

Žohari su pravi mali nametljivci kojih se teško riješiti kad nam se jednom usele u stanove i kuće…

Žohare u naše domove najčešće donesemo sa sobom pri selidbi prijenosom oplođene ženke kao i raznom robom iz trgovine posebice kartonskom ambalažom, knjigama, odjećom iz praonice rublja, putem ventilacijskih cijevi, kanalizacijom unutar zgrade….

Leglo žohara na nekom je mračnom, vlažnim i toplim mjestu u vašem domu. Najčešće je to kuhinja ali i otvori odvodnih cijevi, razni kućanski aparati i bijela tehnika.

 

Što možete učiniti u borbi s žoharima?

Kad jedne većeri užasnuto ustanovite kako imate neželjene podstanare prvo što morate učiniti je otkriti leglo žohara i uništiti ga primjenom insekticida. Sljedeće na redu je čišćenje kuhinje odnosno ostave i svih prostorija gdje čuvate i skladištite hranu. Namirnice i kruh držite u plastičnoj ili staklenoj ambalaži koja se može dobro zatvoriti i obavezno se rješavajte ostataka hrane. Redovito perite i odmaščujte kuhinjske elemente, posebice površinu između elemenata i zida, kao i između štednjaka i zida te pod ispod elemenata. U koliko živite u zgradi velika je vjerojatnost da problem s žoharima nije samo vaš, već da ga dijelite s većim brojem susjeda, pa čak i onima iz susjednih zgrada odnosno sa svima onima s kojima vas povezuju cjevovodi, odvodi otpadnih voda i razne instalacijske cijevi.

 

Naš savjet je raspitajte se kod susjeda te u koliko je problem s žoharima širih razmjera djelujte zajedno, jer individualni tretman neće imati nikakav učinak. U koliko ovdje niste dobili odgovor na traženo pitanje za savjet vam na raspolaganju stoji naša stručna služba.

 

omiljena hrana žoharima su šećer, škrob, meso, kruh ali i svježa i suha krvi

žohari vole nagrizati knjige, papir, dlaku i kožu

 

Mravi dolaze u različitim oblicima i veličinama ali kad vam se pojave u domu zapravo vas najmanje zanima o kojem se tipu mrava radi. Mravi su problem mnogima pa su se ljudi dosjetili različitih praktičnih načina kako ih se riješiti i vratiti ih u prirodu kamo pripadaju.

Zašto mravi uopće dolaze u naše domove?

 

Zato jer je to idealno mjesto za pronalaženje hrane, a posebno naša kuhinja.

Dakle, prva stvar koju treba učiniti kada otkrijete da imate mrave temeljito je čišćenje, a pravo mjesto za početak čišćenja upravo je kuhinja jer i najmanja količina hrane, kao što je mrvica kruha, pozivnica je mravima da uđu u vašu kuću.

U naše domove mravi obično ulaze kroz sitne pukotine i otvore stoga treba otkriti odakle dolaze i zatvoriti ta mjesta (za ovo vam vrlo dobro može poslužiti silikon).

 

 

Nekoliko praktičnih savijeta kako otjerati mrave:

 

mravi ne vole dječji puder –malo dječjeg pudera po mjestima gdje ste ih primijetili natjerat će mrave na odlazak

mravi ne vole ocat, koji također možete poprskati / nakapati na područja gdje ste ih primijetili. U istu svrhu možete primijeniti crni papar i cimet.

 

 

U koliko vam gore spomenuti savjeti nisu od pomoći u borbi s mravima za savjet se možete obratiti našim stručnjacima.

u dvostrukim podovima i stropovima

oko raznih cjevovoda (vodovod, plinske cijevi i sl.)

u elektrostanicama

u raspuknutim zidovima

pukotinama vrata i prozora

da mravi prenose neke uzročnike bolesti kao što su: Salmonella spp. i Clostridium spp.